Ovršitelji

[Gost]

[scorpio57]

Posao sudskih ovršitelja od siječnja odlazi u povijest
Zanimanje ovršitelj: Za 4000 kuna plaće izbacuju ljude iz doma
Kad od siječnja stupe na scenu, javni ovršitelji preuzet će deložacije i pljenidbe pokretnina, a sudski će provoditi samo iznimno osjetljive ovrhe nad djecom

Foto: 'Zeljko Lukunic/PIXSELL'



Piše: Dijana Jurasić


Stojim na cesti pred zgradom u jednom zagrebačkom kvartu i razmišljam o čovjeku koji unutra čeka da se oglasi zvono na vratima i da mu netko kaže kako mora van iz stana. Ne znam još o kome razmišljam, ne znam je li unutra muškarac, žena ili obitelj, samo se nadam da neće biti djece. Ne znam ni hoće li taj netko ostati bez stana zato što ne može otplaćivati kredit ili zato što se bespravno uselio. Deložacija je zakazana za 11 sati. Došla sam pola sata ranije i, što je neobično za to doba dana, ispred zgrade nema prolaznika. Tišinu ometaju samo automobili koji prolaze cestom.

Osvrnem se desno i primjećujem parkirani policijski automobil. Dvojica policajaca sjede unutra i čekaju. Pitam se na koliko su oni već deložacija bili i o čemu razmišljaju. Za nekoliko minuta dolaze dva čovjeka. Zaustavljaju se malo dalje od ulaza i čekaju. I tiho razgovaraju. Kao da šapću. Pretpostavljam da će biti svjedoci ovrhe. Čekam sudske ovršitelje – i evo ih, stižu. Dvojica, jedan stariji, jedan mlađi, s rokovnikom u ruci. Instinktivno znam da su oni. Nagledali su se sigurno svačega, naslušali plača i zapomaganja izbačenih, nosili se s gnjevom i bijesom onih koji nisu htjeli izaći iz svoga doma. Lica su im mirna, ali ozbiljna. Na njima nema ni trunke nervoze. Prilazi mi stariji sudski ovršitelj, a mlađi odlazi prema policijskom automobilu. Pozdravljamo se. Šutim i čekam. Pitanja ću postavljati kasnije, kad deložacija završi. Sudski ovršitelj Neven Petković reći će mi sve što smatra potrebnim. Dok traje ovrha, tempo rečenica koje ćemo izmijeniti i trenutak u kojem je to moguće prepustit ću njemu. Ovršitelji na teren uvijek dolaze ranije jer bi, kaže Petković, svako kašnjenje bilo neozbiljno i neodgovorno. Njegov kolega još razgovora s policajcima. Kao da mi čita misli, Petković, voditelj sudskih ovršitelja u zagrebačkoj Palači pravde, kaže:

– Policija je zadužena za sigurnost i da ovrha protekne tako da se nikome ništa ne dogodi. Ni ovrhovoditelju, ni ovršeniku, ni sudskim ovršiteljima, ni susjedima... I odlično s njima surađujemo.

Otužni starac

Policija se priprema i prije deložacije procjenjuje eventualne opasnosti, ovisno o težini spisa i o tome tko je ovršenik. Prisutna je na svakoj deložaciji, nije to tako strogo zakonom propisano, ali takva je praksa.

– Očekuju se neugodnosti, ali u 95 posto slučajeva sve protekne u redu pa policija ne intervenira. Naše je najjače oružje nepristranost u provođenju sudske odluke i ljudski pristup prema ovršenicima. Velika većina njih nema ništa protiv nas osobno. Kad im sve objasnimo, shvaćaju da samo radimo svoj posao i pričaju nam svoje tužne životne priče. Socijala, branitelji, umirovljenici, samohrane majke... – tumači nam mirno Petković.

Hoće li i ovaj put sve proći mirno? Još nema ovrhovoditelja, bez kojeg se ne može provesti ovrha, nema ni bravara, ni kombija ili kamiona koji će isprazniti nečiji stan. Organizaciju i troškove njihova dolaska i izlaska na teren platit će ovrhovoditelj, koji će se poslije naplatiti od ovršenika ako bude išta imao na računu. Ovaj će put, doznajem, brat brata izbaciti iz stana, ne banka, grad ili država. Stiže i ovrhovoditeljev odvjetnik. Petković mi usput kaže da su manje tenzije kad se ne susretnu čovjek koji mora izaći van i onaj koji će ući unutra. Dolazi kombi, parkira se točno pred ulazom, vozač otvara stražnja vrata i ostavlja ih tako otvorena, spremna za ukrcaj nečijih stvari. Pomišljam kako je tužno da nečiji život može stati u kombi, premda su za onoga kome ne pripadaju to samo stvari. Dvojica policajaca koju minutu prije 11 sati kreću prema ulazu. Petković mi objašnjava da policija uvijek prva ulazi u zgradu kako bi izvidjela teren. Bravar malo kasni, ali jedan je od najboljih. Za njega kažu da nema vrata koja ne može otvoriti pa ga često angažira i MUP.

– Ne može svatko biti na ovrhama. Jednom smo imali bravara koji se tresao dok je 40 minuta pokušavao otvoriti vrata. Devedesetih je bilo najteže. Dočekale bi nas u stanovima bombe, plinske boce, jednom su na bravu spojili struju... – priča Petković. Djeluje kao čovjek koji je svašta iskusio. Ništa ga više ne može iznenaditi. Kao sudski ovršitelj nosi na plećima 30 godina rada u dvije države, u dva različita sustava, ali lice mu nije otvrdnulo na nevolje deložiranih. U njemu su nekako ravnomjerno raspoređeni čovjek i profesionalac. Petković minutu prije 11 sati daje znak da uđemo u zgradu. Hodamo stubištem u tišini i polako. Na hodniku ne srećemo nikoga, nitko neće svjedočiti izbacivanju susjeda. Gore, pred vratima stana, oslonjen laktom o dovratak stoji starac. U hodniku je gužva, policajci, ovršitelji, svjedoci, bravar, čovjek koji će iznijeti sve stvari iz stana ako ih starac nije sam odnio. Pokraj njega stoje policajci i sudski ovršitelj. Starac se doima nekako otužno, zbunjeno, kao da nije svjestan da je ovo završni čin i da više ne može ništa učiniti. Malo se ljulja na nogama kad se odmakne od vrata, pa se opet pridrži za njih. Ovršitelj uzima njegove podatke, a starac nevoljko surađuje. Objašnjava mu da će bravar zamijeniti bravu i da će on morati snositi troškove.

– Ali zašto, brava je dobra, negoduje starac.

– Takvi su propisi.

– Ali sad sam predao ključ. Neću ništa više plaćati – ljuti se starac. Izgleda kao da stvarno ne razumije zašto mora platiti novu bravu kad je postojeća čitava.

– Ključ ste mogli predati sve do jučer i ne bi bilo deložacije. Sad je kasno, mirnim tonom kaže mu mlađi ovršitelj.

– Neću ništa više plaćati – povisuje ton starac, prkosno podižući ruku, pa je opet spusti. Da ovršitelj ne smiruje situaciju, starac bi mogao planuti. Kako trenuci prolaze, starčev se otpor topi i čini se da se pomirio sa situacijom. Šuti i gleda kako svjedoci ulaze u prazan stan, koji se mora predati odvjetniku ovrhovoditelja slobodan od ljudi i stvari. Kombi ispred zgrade vratit će se prazan jer je starac imao odvjetnika koji mu je sugerirao da isprazni stan prije deložacije, da mu se ne gomilaju troškovi kad je već izgubio spor. Starac potpisuje zapisnik, ključ se predaje odvjetniku njegova brata, sređuju se sitne formalnosti. Deložacija je gotova i starac to zna. Okreće se i odlazi stubištem bez pozdrava, nespretno se ljuljajući, nošen alkoholom, s noge na nogu. Ovršitelj daje znak policajcu da ide za njim.

– Nikad ne znate što se može dogoditi u ovakvim situacijama, što čovjeku može doći u glavu. Moramo ga ispratiti... Znalo se dogoditi da ovrha protječe mirno, stvari se iznose iz stana i čovjek izgleda pomiren s tim, a onda se nakon 15 minuta odjednom zaleti u ormar i izvadi bombu – kaže Petković. Deložirani starac zapravo je sretan jer neće završiti na cesti, kao tisuće drugih građana. On ima drugi stan u koji će otići. Jedno će vrijeme možda biti ljutit na sud i na brata koji ga je pobijedio u borbi oko nasljedstva, ali i to će ga proći. Ovrha je završena za 25 minuta. Prvi put primjećujem lagani osmijeh na Petkovićevu licu.

– Ova deložacija bila je među najbržima... – odgovara mi malo poslije uz kavu. A očito i među najmanje mučnima, zaključujem.

U zagrebačkoj Palači pravde ove je godine do kraja listopada evidentirano 27.247 ovršnih postupaka, lani ih je bilo čak 38.280, a 2009. 33.256 ovrha. Čak i ako se na kraju godine broj ovršnih sporova zaustavi na 30.000, znači da je iz svojih domova deložirano do 3000 ljudi. Do te brojke dolazimo uzimajući u obzir ono što nam je rekao Petković – da se oko 90 posto ovrha pokreće zbog neplaćenih računa, a oko 10 posto odnosi ih se na deložacije. Sigurno je da među njima ima i onih koji su se bespravno uselili u tuđi prostor ne zbog očaja nego zbog pohlepe, ali brojka je opet velika. U bivšoj državi, prisjeća se Petković, nije bilo građana koji nisu mogli plaćati režije. Ne sjeća ih se. Činilo se da nitko nije bio toliko siromašan da bi mogao završiti na sudu zbog neplaćenih računa. Danas su druga vremena. Svatko može postati socijalni slučaj. Dovoljno je samo da izgubi posao i da ne može plaćati stambeni kredit, a nema nikoga od obitelji i prijatelja tko bi mu priskočio u pomoć. U očaju, mnogi do zadnjeg trenutka vjeruju da neće biti deložirani, hvataju se za sitnice toliko da to postaje gotovo tragikomično.

Hvataju se za slamke spasa

– Jednom smo zatekli ženu kako kuha ručak. Rekla nam je da je ne možemo deložirati dok kuha, da je tako pročitala u novinama – kaže Petković.

Događa se da im pred očima ljudi koji gube svoj dom, svoje zadnje uporište u zemlji u kojoj je recesija već nekoliko godina pustila debelo korijenje, padaju u nesvijest. Tada liječnik procjenjuje jesu li sposobni prisustvovati ovrsi ili se mora odgoditi. Događa se i da neki glume da im je pozlilo jer se nadaju da će im to pomoći. Petković se u svakom trenutku razgovora doima kao čovjek kojem su smirenost, ljudskost i profesionalnost temeljne osobine. Sudjelovao je i u ovrsi u bivšoj Tvornici duhana Zagreb i u pljenidbi umjetnina danas najpoznatijeg hrvatskog pritvorenika, bivšeg premijera Ive Sanadera. Ali ne priča o tome jer poštuje etičnost profesije koja nije na listi dobro plaćenih i privlačnih zanimanja. Samo kaže da je u vili Sanaderovih sve proteklo u redu. Iako su zajedno s policajcima izloženi mnogobrojnim rizicima, očaju i bijesu deložiranih, od ovršitelja, koji, ovisno o stažu i drugim dodacima, zarađuju od 4000 do najviše 6000 kuna, nećete čuti da se žale na svoj posao. Petkovićev kolega Robert Berend prije dvije godine sudjelovao je u ovrsi u kojoj ga je na balkonu dočekao čovjek sa zoljom i prijetnjom da će pobiti sve što vidi pred sobom, pa su morali pozvati specijalce i evakuirati susjedstvo. Petković ponavlja da u 95 posto slučajeva policija ne intervenira i ne misli na mali postotak onih od kojih im katkad prijeti opasnost. Nikoga ne osuđuje, nikomu ne drži stranu, zadržava profesionalnu nepristranost, koja je, kaže, najjače oružje sudskih ovršitelja. Pomaže im i kad deložiraju slomljene i bijesne ljude.

Kad završe s jednom ovrhom, ne razmišljaju o drugoj.

– Svi smo mi od krvi i mesa. Kad završiš s jednom ovrhom, pokušavaš je zaboraviti i, dok ne dođe vrijeme za nju, ne želiš ni znati kakva te čeka sutra – kaže Petković. Rastajemo se uz srdačan pozdrav. Sudski ovršitelji odlaze u svome malom automobilu na sljedeću ovrhu. Za razliku od gradskih i saborskih zastupnika i raznih privilegiranih likova, oni nemaju pravo ni na povlaštenu parkirališnu kartu dok idu od kvarta do kvarta i obilaze adrese mnogih nevoljnika o svom trošku. I o trošku svoje savjesti, od čijeg nedostatka već dulje bolno odzvanjaju i grad i država, dok se ovrhe iz dana u dan gomilaju. Od siječnja ovrhama će se baviti javni ovršitelji, za koje još ne znamo ni tko su, ni kakvi su, ni hoće li im biti najvažniji ljudski pristup i nepristranost dok budu odlučivali hoće li nekom umirovljeniku plijeniti račun ili stari televizor koji je jedino što ima ili dok budu izbacivali očajne ljude na ulicu.

Noću ne upadaju u stanove, nego u noćne klubove, a iz džepova vade samo ključeve

Ovrhe se uz određene uvjete mogu odgoditi, ali na kraju se moraju provesti. Ako je u pitanju obitelj s maloljetnom djecom, a Centar za socijalnu skrb nije za djecu osigurao smještaj, što je prema zakonu dužan, sudski ovršitelji deložaciju odgađaju na mjesec dana jer djecu ne mogu ostaviti na cesti. Ovršitelji znaju zamoliti ovrhovoditelje da se ovrha odgodi ako ovršenik nema kamo. Ali, ako ovrhovoditelj inzistira na tome da se deložacija provede prema rješenju suda, više od toga nije u njihovoj moći. Tijekom deložacija ovršiteljima se događa da ih u stanu dočeka branitelj s još dvadesetoricom gnjevnih suboraca i u takvim situacijama, kada je previše osoba u stanu, teško je kontrolirati situaciju. Prvo ih sve mora zamoliti da izađu... Iako zakon dopušta da se ovrhe iznimno uz odobrenje suca provode noću, u praksi ovršitelji imaju samo dva do tri takva slučaja godišnje, i to ne za građene, nego za ovršenike koji rade noću, primjerice noćne klubove. Rijetko se u praksi pretražuje odjeća građana, samo ako im treba oduzeti ključeve vozila, a to se onda čini u prisutnosti policije. Novac koji im je nužan za život dok se ne snađu, a koji imaju u džepu, ne smije im se oduzimati. No, od siječnja će sudski ovršitelji provoditi samo ovrhe nad djecom, koje su iznimno osjetljive i ne mogu se provoditi bez prisutnosti socijalnih radnika, te odluke suda vezane za susrete roditelja s djecom. Deložacije, pljenidbe novca s računa i pljenidbe pokretnina od siječnja će voditi javni ovršitelji, koji, za razliku od sudskih, ne predstavljaju sud. Za građane će troškovi ovrhe poskupjeti kad na scenu stupe javni ovršitelji, koje će se doživljavati kao privatnike jer ne predstavljaju instituciju.

[scorpio57]

Ovršitelji pred vratimaGrađani za režije duguju milijarde

Kronična besparica sve većem broju hrvatskih građana otežava plaćanje režija. Samo Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku – za vodu, plin i odvoz otpada duguju najmanje milijardu kuna, dok za struju, kažu u HEP-u, potrošači u cijeloj Hrvatskoj duguju još 1,71 milijardu. Tisućama građana zbog toga su već poslani nalozi za provedbu ovrhe.

    Samo da naplatePrijete im isključenjem grijanja, što je neizvedivo

Kad su lokalna komunalna poduzeća u pitanju, njihova su nenaplaćena potraživanja zasigurno i veća, budući da, niti dva i pol tjedna od novinarskog upita, iznos svojih potraživanja nisu željeli otkriti u osječkom Unikomu, zaduženom za tamošnji komunalni otpad, splitskom Vodovodu te u riječkom Energu, kad su u pitanju potraživanja za isporučenu toplinsku energiju.

Sva ostala komunalna poduzeća u naša najveća četiri grada, koja građanima i gospodarstvu isporučuju vodu, plin, grijanje te zbrinjavaju komunalni otpad, Novom listu otkrila su iznose svojih potraživanja, jednako kao i HEP, na nacionalnoj razini.

    Ludilo na vrhuncuOd ovrha niste sigurni ni dok plaćate špeceraj

Dug građana za struju se smanjio

HEP-u kućanstva duguju ukupno 288 milijuna kuna, gospodarstvo 1,43 milijarde – 1,71 milijardu ukupno. U odnosu na isto razdoblje lani, dug HEP-u se do kraja ovoga rujna povećao za 122 milijuna kuna, i to zbog gospodarstva, koje je svoj dug povećalo za 157 milijuna kuna, dok kućanstva duguju čak 35,8 milijuna kuna manje nego lani.

Zagrebačkom holdingu, koji im isporučuje vodu, plin i zbrinjava otpad, zagrebačka kućanstva duguju pak 449 milijuna kuna, pravne osobe još 527 milijuna.

    Sve više ovrha
    Osječkom Vodovodu fizičke i pravne osobe duguju ukupno 9,5 milijuna kuna, pri čemu je samo u ovoj godini napravljen dug od čak 9 milijuna! Otkrivaju da su samo ove godine pokrenuli 3.135 ovrha.

    U splitskoj Čistoći potvrdili su da prema pravnim osobama utjeruju dug od 2 milijuna kuna, zbog čega su pokrenuli 1.300 ovrha.



Danas.hr
28.11.2011.

[scorpio57]

Izglasovan 'Komadinin zakon' i odgoda Zakona o ovrhama
Paket od pet zakona izglasan je sa 81 glasom za, 21 protiv i osam suzdržanih.

Foto: Patrik Macek/PIXSELL

  
Piše: Tea Romić/VLM, IČ/VLM


Sabor je sa 86 glasova za i 23 protiv izglasao odgađanje primjene zakona o ovrhama i javnim ovršiteljima do 1. srpnja 2012. godine, odnosno 1. siječnja kako je HDZ odlučio pred kraj prošlog saziva Sabora.

Vladajući su se odlučili na odgodu kako bi dobili na vremenu i izmijenili taj zakon i ovršiteljima ograničili ovlasti. Zakon je vladajućima sporan jer daje pravo ovršiteljima koja će sredstva i koji predmet ovrhe izabrati, bez da ih itko nadzire. Sporan je i dio gdje ovršitelji oduzeti novac prebacuju na svoj račun čime se otvara mogućnost manipulacije. Zakon ne mogu ukinuti jer su ovršitelji već imenovani i ako izgube posao, mogli bi od države ttražiti naknadu štete.


Izmjene zakona zastupnicima je predstavila SDP-ovka Ingrid Antičević Marinović koja je ustvrdila da država mora zaštititi svoje građane.

- Ljudima koji rade, a za to nisu dobili svoju zasluženu plaću, pa strahuju, mi poručujemo da prestaje njihova noćna mora. Najslabiji građani na marginama u državi trebaju vidjeti svoje utočište, zadaća države je da zaštiti najslabije – objasnila je Antičević Marinović.

HDZ se protivio

Zakonu se protivio HDZ, pa je tako HDZ-ov Josip Đakić kazao kako Kukuriku koalicija donosi ovaj zakon kako bi zaštitila one koji su među njihovim redovima učinili nešto protuzakonito, koji ne plaćaju račune i prijete im ovrhe.

Ujedno, Dva zakona koja se donose da bi Kukuriku koalicija župana Primorsko-goranske županije Zlatka Komadinu promovirala ministrom izglasana su sa 81 glasom za i 28 glasova protiv.

Nakon dvije izvanredne stanke na izvanrednoj sjednici Sabora zastupnici su izglasali ujedinjenje prvih pet točaka dnevnog reda – prijedlog Zakona o Vladi, o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave, o sustavu državne uprave, o obvezama i pravima državnih dužnosnika te o državnim službenicima. Paket od pet zakona izglasan je sa 81 glasom za, 21 protiv i osam suzdržanih.

Prijedloge zakona predstavio je SDP-ov kandidat za potpredsjednika Vlade Neven Mimica ustvrdivši da se njihovim usvajanjem omogućava imenovanje Vlade i početak rada ministarstava.

– Nalazimo se u teškoj krizi, u kojoj smo djelomično i zbog neučinkovitosti prošle vlade. Da bismo se mogli uhvatiti u koštac sa svim problemima, trebamo donošenje paketa ovih zakona. Nova vlada neće imati 100 dana nego 100 minuta za početak rada i da napravi sve ono potrebno da nas izvuče iz ovog stanja – objasnio je Mimica i dodao kako je došlo do inflacije državnih tajnika te kako su se mjesta ravnatelja uprava popunjavala po političkom ključu, dok stvarna odgovornost za (ne)učinjeno nije postojala.

Mimica: Uštedjet ćemo više od 25 mil. kuna godišnje

– Imat ćemo 20 ministarstava i tri državna ureda, što je nešto više nego prije. Umjesto 60 državnih tajnika sada će biti 20 zamjenika ministara, a umjesto 153 ravnatelja uprava imat ćemo 80 pomoćnika ministara. Napravit ćemo uštedu od više od 25 milijuna kuna godišnje – nastavio je Mimica i dodao da će troškovi godišnje umjesto 155 milijuna kuna iznositi 130 milijuna kuna.

HDZ-ov Ivan Šuker ustvrdio je da sigurno neće biti tih ušteda jer će novoimenovani zamjenici i pomoćnici imati više koeficijente od svojih prethodnika.

– Ovo je čista politička čistka ljudi koji su uspješno završili pregovore s EU – kazao je Šuker. HDZ-ov Josip Đakić primijetio je kako se broj ministarstava povećava zbog političkog zbrinjavanja i da je to samo povećanje troškova.

IDS-ov Damir Kajin HDZ-ovim je zastupnicima poručio da ne zna zašto se nisu bunili kada je ministar unutarnjih poslova Tomislav Karamarko imenovao 85 generala te da svakoj vladi treba dati priliku da uredi djelokrug ministarstava.

Zastupnici su odlučili ujediniti i sljedeće dvije točke dnevnog reda – Zakon o izborima općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba te Zakon o lokalnoj i područnoj/regionalnoj/ samoupravi. Prema prijedlogu ova dva zakona, s obzirom na nedavno održane parlamentarne izbore i činjenicu da je dio općinskih načelnika, gradonačelnika i župana izabran za zastupnike, dakle dužnost koja je nespojiva s njihovom, prijevremeni se lokalni izbori ne bi provodili ako je do redovitih ostalo manje od dvije godine.

- Dužnost načelnika, gradonačelnika, župana do provedbe redovitih izbora obnašao bi zamjenik, odnosno osoba koja je birana zajedno s neposredno izabranim lokalnim ili regionalnim čelnikom – pojasnio je SDP-ovac Zvonimir Mršić.

Prijedlogu ova dva zakona žestoko se protivi oporba, a rezervu je čak izrazio i IDS koji je dio vladajuće koalicije.

HDZ-ov Ante Babić rekao je kako je ovo hir aktualne koalicije te kako im se pokušava sugerirati kako birati lokalne čelnike, dok je njegov kolega Ivan Šuker dodao kako zakone mijenjaju zato da bi vladajući imenovali jednog ministra.

- Ako se po jutru dan poznaje, onda je jasno da će ovaj put biti trnovit. Uvažavajući Mršića, moram reći da mu ja ništa ne vjerujem. HDSSB će tražiti ocijenu ustavnosti ova dva zakona, ovo se nije radilo ni u starom Rimu. Na ovakav način je Kaligula imenovao konja za senatora – slikovit je Zoran Vinković iz HDSSB-a. IDS-ov Damir Kajin ustvrdio je kako nitko u koaliciji nije sretan zbog ovog prijedloga zakona.

- Neću ga uspoređivati s Vinkovićevim Kaligulom i konjem, nema ovdje Šeksa, on sigurno zna kako se konj zvao – dodao je Kajin te zaključio kako bi ovaj zakon imao smisla jedino za budući saziv neke nove izvršne vlasti. Klubovi zastupnika HDZ-a i Hrvatskih laburista zaključili su kako ne mogu prihvatiti ove prijedloge zakona, a Vinković je dodao kako su Mršićevo predstavljanje zakona, kao i sami zakoni, skandal i pljuska za protekle četiri godine u kojima je Mršić vodio Odbor za lokalnu samoupravu.

Boris Šprem: Vladavina naroda treba trajati stalno

Milanović smirivao zastupnike

Početak popodnevnog nastavka sjednice Sabora obilježile su primjedbe na dnevni red koje su imali HDZ, HDSSB i Hrvatski laburisti. Nakon što je predsjednik Sabora Boris Šprem pročitao dnevni red, Frano Matušić uime kluba HDZ-a i HGS-a tražio je pola sata stanke zbog konzultacija o dnevnom redu.

 – Nismo protiv Europske unije, ali nećemo biti ničije lutke na koncu – rekao je HDSSB-ovac Dinko Burić, koji je zatražio da se s dnevnog reda maknu točke vezane uz ratifikaciju sporazuma s EU. Njegov kolega iz stranke Zoran Vinković okomio se na vladajuću stranku jer, kako kaže, ne dopušta raspravu o EU.

– Ovih šest glasova protiv ne znači da je HDSSB protiv EU. Ali jest protiv ovakvog silovanja demokracije. Da se ovako važni materijali još tiskaju, to je kao da kažete da će novi strip izaći za tri mjeseca. Zagor klasik. Jesu li Hrvati tako ulazili i u Jugoslaviju? – upitao je Vinković.

Zoran Milanović zamolio je zastupnike za malo razumijevanja istaknuvši da su materijali u pripremi i da će ih dobiti vrlo brzo.

– Nećemo vam nabijati odgovornost da ste protiv EU ili da želite srušiti stvar. Ali dajte da razumno pričamo o toj temi. Dobit ćete materijale, o tome ćemo raspravljati i očitovati se. Dajte malo razuma – rekao je Milanović.

[scorpio57]

Nevjerojatni slučajevi!Ovrhe zbog 'fantomskih računa' haraju Hrvatskom
Ovrhe zbog 'fantomskih računa' haraju Hrvatskom
'Svakoga dana čujemo zbilja nevjerojatne slučajeve u kojima nastojimo pomoći ljudima', kažu iz Udruge za zaštitu potrošača. Međutim, u većini slučajeva teško da išta mogu učiniti jer su na strani vjerovnika zakon i moćni odvjetnički uredi.

Ovrhe po "fantomskim" računima najnovija su "pošast" koja hara novčanicima građana. Tvrde to u Udruzi za zaštitu potrošača Zadarski potrošač u koju od početka godine dnevnodolazi po 15 potrošača s raznim pritužbama. Tri puta je to više nego što je bilo prije, a ovrhe su najčešće vezane uz HRT-ovu pretplatu. U jednoj od njih govori se o neplaćenoj pretplati od prije nekoliko godina. No, ovrha je poslana na pogrešno ime, pa pretplatnik, koji tvrdi kako uredno plaća svoje račune, sada traži obustavu ovrhe.

Ne želi centralno, a zbog njega dobio ovrhu

"Imamo i tužbu protiv Croatia Airlinesa koji je otkazao u zadnji trenutak let iz Zagreba za Zadar preko Pule, ponudivši putniku neki smiješan iznos za odštetu. Putnik je nezadovoljan jer je morao ostati u Zagrebu zbog čega je imao poslovne probleme, pa sada traži dvije tisuće kuna odštete. Udruzi se žalila gospođa s Plovanije koja nije imala vodu prošloga ljeta, a Vodovod se oglušio na njezine zahtjeve za smanjenje računa. Druga je Zadranka kažnjena sa 140 kuna za parkiranje, iako je platila deset kuna za sat parkinga, ali je zakasnila desetak minuta vraćajući se od liječnika. Problem je što je iznosu pridodan i račun za odvjetničke usluge, pa se popeo na 400 kuna. Savjetovali smo joj da plati kaznu, a odvjetnički ured uputi da ispostavi račun onome s kim su potpisali ugovor osuradnji", ispričao je za Slobodnu Dalmaciju predsjednik Zadarskog potrošača Zoran Knežević navodeći kako imaju i pritužbu jednog obrtnika koji je po zatvaranju svog obrta dobio ovrhu zbog centralnog grijana koje ne želi. Pritom je, dodaje Knežević, obrtnik čak tražio i da se uklone instalacije iz njegovog poslovnog prostora.

90 puta pokušao uspostaviti poziv, pa dobio račun od 600 kuna

Među brojnim primjerima je i onaj građanina koji je putovao u Nizozemsku i dobio račun za mobitel od 600 kuna. Iako je imao nešto malo roaminga vjeruje da mi ne netko "napakirao" dodatni trošak i to samo zbog toga što je 90 puta pokušao uspostaviti poziv.

"Svakoga dana čujemo zbilja nevjerojatne slučajeve u kojima nastojimo pomoći ljudima. Nažalost, tamo gdje su potpisane određene obveze potrošača teško je nešto učiniti. Stoga savjetujemo: pazite što kupujete, ali i što potpisujete", poručio je Knežević.

Jeste li i sami prošli pakao zbog ovrhe na račun koji ste već platili ili uopće niste napravili? Jesu li Vam zaračunali višestruko veće iznose i tako povećali prvotni dug? Pošaljite nam svoju priču na adresu vijesti@portal.net.hr, potrudit ćemo se dobiti odgovore od nadležnih udruga i institucija.


Danas.hr
02.02.2012.

[scorpio57]

Samo pametno'B.net je odustao od moje ovrhe. Zanima vas kako?'

B.net je odustao od ovrhe nad svojim korisnikom Darkom Šturlanom. Da, postoje i takve priče! Može li se ponešto naučiti iz njegovog slučaja i kako mu je to uopće uspjelo? Ne bi da nije bilo plaćenog računa, ali i pomoći odvjetnice, koja je problematizirala čak i visinu troškova ovrhe.

Korisnik B.neta Darko Šturlan ostao je dužan toj tvrtki 121 kunu, a taj iznos narastao je čak deset puta – na 1.255 kuna.

Da ima neplaćen račun iz srpnja 2010. godine, za koji je bio uvjeren da je podmiren, doznao je od tvrtke koja se bavi "utjerivanjem duga" za ovršitelje. Nakon što su mu zaprijetili, Šturlan je zatražio podatke o računu kako bi mogao podmiriti dug. Oni su mu ga i ustupili, ali tad kreće zavrzlama.

"Među podacima za uplatu (nešto uvećan iznos računa za svakojake troškove) stajao je poziv na broj s kojim se račun ne može platiti. Nakon par pokušaja plaćanja internetskim bankarstvom, kontaktirao sam spomenutu tvrtku te im mailom poslao screenshot neuspjele transakcije s napomenom da poziv na broj nije ispravan. Oni su se pravili 'blesavi' i tu je stvar otišla nekako u zaborav s naše strane", naveo je.

Kad ti se učini da 'ne žele' tvoje pare

No, nedugo nakon toga nazivaju ga iz jednog odvjetničkog društva (podaci i dokumenti poznati redakciji), a sugovornica se odbija predstaviti čak i nakon nekoliko pitanja o njenom imenu. Zbog toga traži razgovor s njenim prvim nadređenim, ona mu govori da je ne zanima je li račun plaćen na vrijeme, još 2010. godine, kao ni priča o pokušaju plaćanja računa i neispravnom pozivu na broj. Obavještava ga da je dug uvelike premašio tisuću kuna.

"Kontaktirao sam odvjetnicu koja je rekla da platimo samo glavnicu računa, dakle 121 kunu, s modelom 01 i OIB-om na mjestu poziva na broj. Ona je uložila žalbu na previsoke troškove odvjetnika koji su navedeni u rješenju za ovrhu", navodi on. Ipak, protiv njega je podnesena tužba.

Tek prije tjedan dana stigla mu je obavijest da je tužitelj odustao od tužbe te da u roku od 15 dana ima pravo na nadoknadu troškova, dakle nekoliko stotina kuna za troškove odvjetnika.

Odvjetnici ne komuniciraju sa svojim klijentima

Kako se izvukao? Što se ovrhe tiče, odvjetnica koja ga je zastupala navodi da je ključni razlog zbog kojeg je B.net odustao od potraživanja činjenica da je ovrha pokrenuta nakon što je račun plaćen, pa se podrazumijeva da tu otpadaju i drugi troškovi.

"Problem je u tome što ovrhovoditelji često ne obavještavaju svoje odvjetničke urede da su se naplatili. Mi smo zatražili da se cijeli ovaj trošak smatra neosnovanim jer je on nastao bespotrebno. No, da to nije bilo tako, konačna razlika u troškovima koje su oni tražili i onih koje smo mi izračunali bila bi oko 180 kuna. Da je račun zaista ostao nepodmiren, kamate bi povećale troškove ovrhe za dodatnih nekoliko stotina kuna", kazala nam je. Kako su uspjeli smanjiti troškove ovrhe navedene u rješenju odvjetničkog društva?

Ako su vam troškovi ovrhe čudni, lako ih provjerite

    Česta je greška mišljenje da vi ne morate platiti račun, ako vam u tekućem mjesecu nije stigao. Morate, inače se nećete moći zaštititi ni od opomene, ni od ovrhe. Treba tražiti račun, ako vam ne stigne, a koristili ste uslugu.

"Osporavali smo troškove ovrhe iz dva razloga. Prvi je taj što trošak opomene nije ničim dokazan, javnom bilježniku ovrhovoditelj nije dostavio račun za opomenu niti smo dobili dokaz da taj trošak postoji. Drugi je razlog bio iznos troška opomene. Imate tipiziranu opomenu, za koju smo tvrdili da je primijenjena u ovom slučaju, dakle: niste platili taj i taj račun, molimo vas platite. Njen trošak je 100 kuna plus PDV, dok je ovdje traženo 250 (307,50 kn) kuna plus PDV, što je predviđeno za dopise koji sadrže činjenične i pravne opise. Javnobilježničke troškove smo osporavali u dijelu u kojem se navodi sljedeće: potvrda ovršnosti dva puta plus dostava, predvidivi trošak 90 kuna i 23 posto PDV-a. Trošak ovršnosti, odnosno izdavanje klauzule od javnog bilježnika je 30 kuna plus PDV, a poštarina koja uključuje dvije dostave je 30 kuna plus PDV", objasnila nam je odvjetnica.

Osim tih spornih stavki, sve ostalo bilo je u skladu sa strogo propisanim odvjetničkim i javnobilježničkim tarifama, koje se mogu pronaći na stranicama Narodnih novina. U ovom konkretnom slučaju zastara nije mogla nastupiti jer je rok zastare na ovakve slučajeve pet godina.

Bili dužni 100 ili 2.500 kuna, svejedno je

Zamolili smo je za savjet što napraviti ukoliko građani sumnjaju u troškove ovršnih postupaka.

"Treba provjeriti. Ali ljude često zbunjuje to da će trošak ovrhe biti nešto manji ako se radi o dugu od samo 100 kuna i nešto sitno, jer su ti troškovi oko 1.000 kuna ili barem nekoliko stotina. Nema tu pretjerane pomoći jer se troškovi ovrhe naplaćuju po razredima, pa vam ovrha duga od sto kuna košta koliko i ovrha nad 2.500 kuna", kazala nam je.

Česte zablude građana

No, kada je vrijeme da se građani obrate odvjetniku budući da započeti sat pravnog savjetovanja košta 500 kuna?

"Prvenstveno ako ste platili račun! I ako smatrate da ste dobili neki račun koji nikada niste napravili. Ako se zaista radi o neplaćenim računima za koje ovršenik zna da ih nije platio, najbolji je savjet da ih plati. Česta je greška mišljenje da ne morate platiti račun ako vam u tekućem mjesecu nije stigao. Morate, inače se nećete moći zaštititi ni od opomene ni od ovrhe. Treba tražiti račun ako vam ne stigne, a koristili ste uslugu. Najbolje je reagirati nakon opomene. U većini slučajeva ipak svi ti pružatelji usluga šalju opomene. I oni taj trošak ovrhe plaćaju unaprijed, a to naplaćuju tek kada novac dobiju od dužnika. Pokušajte dogovoriti otplatu na rate. Svaki odvjetnik tu može pomoći. Nužno je donijeti sve relevantne dokumente, a onda vam odvjetnici mogu reći isplati li vam se ili ne isplati ulagati prigovor i raditi dodatne troškove", preporučuje odvjetnica.

Ovaj tekst nastao je zahvaljujući suradnji Danas.hr-a i čitatelja. Ako imate priču koju smatrate zanimljivom, javite nam se na vijesti@portal.net.hr.

[scorpio57]

Ministar Orsat Miljenić o izmjenama Ovršnog zakona:
Ukidaju se javni ovršitelji, bez zapljene televizora, hladnjaka...
Više se neće događati da se plijeni novac sa skrbničkih računa, odnosno ono što spada u invalidninu ili stipendiju

Ministar Orsat Miljenić
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL


Piše: Ivanka Toma

Ovrhe će ubuduće biti još jednostavnije, provodit će se brže, bit će učinkovitije i provodit će se bez vrijeđanja dostojanstva dužnika. Poručio je to ministar pravosuđa Orsat Miljenić po čijem nalogu od idućega tjedna počinje s radom skupina za izmjene Ovršnog zakona. Ministar kaže da će zadržati sva dobra rješenja koja je uvela bivša vlada, ali će ukinuti loša. Tako po novom konceptu javni ovršitelji više neće biti potrebni, dok će se zadržati sustav ovrhe koji od 1. siječnja prošle godine provodi Fina. No, model ovrha preko Fine će se usavršiti, što znači da se više ne bi smjelo događati da Fina plijeni novac sa skrbničkih računa, sredstva koja spadaju u invalidninu, stipendiju ili slično.

Dobar model

Sudske ovrhe će se zadržati, ali će se odnositi na ovrhu nad nekretninama i pokretninama. Reducirat će se mogući prigovori na sudske ovrhe (sada su moguća čak četiri) i pojednostaviti procedura provedbe sudskih rješenja. Trenutačno je sustav takav da se ovrhe temeljem vjerodostojne isprave koju izdaje javni bilježnik, a provodi Fina (dakle, one koje se temelje na računu, platnom nalogu...) vrlo efikasno izvršavaju, čak u više od 95% slučajeva. Sa sudskim rješenjima to ide teže i zato će se uvesti praksa da se i ona tretiraju kao vjerodostojne isprave koje izdaju javni bilježnici. Samo je na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu više od 15.000 ovrha na novčanim tražbinama koje se mogu prebaciti na Finu i za tu brojku rasteretiti sudove. Ovrhama se ubuduće neće baviti trgovački sudovi nego samo općinski sudovi.

Ističući prednosti ovrha koje provodi Fina (za taj model počeli su se interesirati i stranci) ministar pravosuđa kaže da u Fini nema prostora za manipulacije. Sustav je takav da poznaje samo brojeve: OIB dužnika i broj računa s kojeg treba skinuti sredstva, što ne ostavlja prostor za korupciju i pogodovanje nekome. Postoji opasnost od krivotvorenja javnobilježničkih ovršnih isprava, no da bi se ona svela na minimum povezat će se javni bilježnici i Fina. Tijekom prošle godine Fina je zaprimila više od 1,1 milijun zahtjeva za ovrhom, a u cijelosti ih je ostvarila u 414.410 predmeta, dok je u redoslijedu za naplatu njih 557.014. Sustav postaje sve učinkovitiji pa se, kažu u Ministarstvu, prvi put dogodilo da je više ovršnih predmeta riješeno nego što ih je zaprimljeno. Ministar Miljenić navodi da je napravljena analiza koja pokazuje da bi se, u varijanti da se zadržalo javne ovršitelje, povećao broj predmeta za četiri do pet puta. Stvar je u tome što bi se na svaku odluku ovršitelja moglo uložiti četiri različita prigovora. Uz to bi javni ovršitelji naplatom svojih usluga potpuno nepotrebno poskupili cijeli postupak.

Čin omalovažavanja

Ovako će ovrhe nad nekretninama (koje spadaju u socijalnu kategoriju jer ljudi zbog duga ostaju bez doma) ostati u nadležnosti suda. Na sudu će ostati i ovrhe nad pokretninama, koje se zapravo destimuliraju jer se vjerovnik u pravilu iz njih teško može naplatiti. Ministar navodi da je ulazak u nečiji dom i oduzimanje televizora, hladnjaka ili namještaja više čin omalovažavanja dužnika nego što netko iz te vrijednosti zaista može podmiriti dug.

[scorpio57]

S. Špiranec i trojica kolega 
rade jedan od najneugodnijih poslova
Legalno utjerivanje: Zagorci drhte pred utjerivačima dugova
Ljudi ne žele razgovarati, zatvaraju vrata, ali pojave se kad počnemo vaditi vodomjer, kažu utjerivači.

Svi djelatnici koji naplaćuju dugove prošli su poseban tečaj ophođenja sa strankama.
Foto: Silva Vide



Piše: Silva Videk

Gotovo se 120.000 Zagoraca smrzne kad im u dvorište dođe Stjepan Špiranec ili jedan od još trojice njegovih kolega. To je znak da će vam biti jako neugodno, prvo jer niste platili vodu najčešće zato što nemate novca pa ste dužni Zagorskom vodovodu, a drugo jer, naravno, nemate li gotovine u kući, morat ćete do susjeda posuditi novac jer su vam došli isključiti vodu.

Naplatio 3,2 mlijuna

Stjepan Špiranec jedan je od četvorice zaposlenika Zagorskog vodovoda koji rade na radnom mjestu “djelatnik za naplaćivanje na terenu i isključivanje”, koji za svoj posao dobivaju i veću plaću, deset posto višu od ostalih.

– Tu stimulaciju Špiranec i kolege dobivaju zbog faktora neugodnosti – kaže direktor Zagorskog vodovoda Željko Hren i dodaje kako su ti djelatnici prošli posebni tečaj za rad sa strankama da bi imali kulturan i odmjeren pristup. Imaju vozilo, mobitel i jasno vidljive iskaznice. Stjepan je tako jedan od legalnih utjerivača duga ove tvrtke i ide mu, očito, dosta dobro jer je, primjerice, prošle godine od četiri milijuna kuna duga sa svojim kolegama naplatio 3,2 milijuna kuna.

– Moj je primarni posao da potrošaču naplatim dug. Nije lako, jer ima svakakvih ljudi. Neki to razumiju, a neki neće niti razgovarati. Istina, nije nitko dosad fizički nasrnuo na mene, ali da je bilo agresivnih ljudi – jest. Ne dopuštaju pristup šahtu, zatvore dvorišnu ogradu, ne žele razgovarati, zatvore se u kuću, a pojave se tek kad im počnemo vaditi vodomjer – tada ipak pronađu novac. No, takvi su ljudi rjeđi, a češći su oni koji su svjesni duga, a ako računi nisu plaćeni dulje od šest mjeseci, prijetimo isključivanjem. Uvijek inzistiramo na dogovoru, da se plati odmah barem polovica, a ostalo odgodimo. Pitam kad je plaća ili mirovina i mogu li tada doći i uglavnom pristaju, a i sam im sugeriram da posude novac – ispričao nam je Stjepan Špiranec, koji dolazi i nekoliko puta na dan u neko kućanstvo čekajući da se ukućani snađu za novac.

Može, kaže, dolaziti i ljudima na radna mjesta, jer uglavnom za sve potrošače zna gdje stanuju i gdje rade, ali kaže da to izbjegava zbog dodatnih neugodnosti dužniku. No, zato ih nazove telefonom.

Kako to zvuči, ispričao nam je jedan dužnik:

– Kad nije uspio od stare bake u kući naplatiti dug koji sam upravo plaćao na blagajni, nazvao me i pitao: "Dolazite s novcem ili vadimo vodomjer?" Ne razumijem kako netko uopće može doći u moje dvorište dok mene nema kod kuće i zašto bih ja s posla morao juriti doma da mu platim. Što je najgore, bilo je to baš u tjednu najveće hladnoće kad nitko nije isključivao ni plin ni struju, no ovi su prijetili isključivanjem vode koja, uostalom, i grije kuću – kaže naš dužnik.

Stjepan kaže da su umirovljenici najbolji platiše, a ako i trenutačno nemaju, novac posude i plate na licu mjesta. Od dugova na terenu se naplati otprilike polovica u gotovini, a za ostalu polovicu plaćanje se odgađa ili se dogovori obročna otplata.

Isključeno 260 potrošača

Direktor Zagorskog vodovoda Željko Hren objasnio nam je postupak naplate potraživanja.

Prvo neplatiša uz račun dobiva obavijest o dugovanju i obračun kamata važeće za javne ustanove, a poslije toga šalju se dvije opomene kojih je lani poslano otprilike 10.000. Ističe da postoji mogućnost obročnog plaćanja duga za što se potpisuje ugovor. Lani je isključeno 260 potrošača, a ponovno priključenje stoji 604,91 kunu – kaže direktor Željko Hren. Ovršni postupak kreće tek kad se voda isključi, a ova je tvrtka lani imala 200 novih ovršnih postupaka.

“Troškovi su veliki, ne možemo kreditirati potrošače”

Željko Hren kaže da ekipe za naplatu na terenu postoje dvije godine kad su teškoće u plaćanju postale izraženije.

– Želja nam je da isporuka bude konstantna, a sustav nam je ekonomski opterećen sa sedamdeset pumpnih stanica u srednjim i višim zonama za koje su nam samo troškovi struje otprilike pola milijuna mjesečno, a i dužina naše mreže treća je u Hrvatskoj. Za svaki račun u roku 30 dana moramo platiti PDV i četiri naknade pa ne možemo kreditirati potrošače – kaže direktor Ž. Hren.

[scorpio57]

POVREDA NA RAD I OSOBNOST...
Prva tužba protiv države zbog Ovršnog zakona
Foto: Goran Mehkek / CROPIX/

Udruga javnih ovršitelja

Datum objave:
24.07.2012 21:24

Autor: tportal.hr/Hina


Hrvatska udruga javnih ovršitelja (HUJO) izvijestila je danas da je zbog odgode dozvole obavljanja zanimanja ovršitelja podnesena prva tužba protiv Republike Hrvatske radi utvrđivanja povrede prava na rad, povrede prava osobnosti i radi naknade imovinske i neimovinske štete
'Prva tužba protiv RH, kojih će uskoro biti puno više, bit će dostavljena na odgovor Republici Hrvatskoj putem Ureda predsjednika RH kako bi predsjednik bio u cijelosti informiran o svim protuustavnim i protuzakonitim aktivnostima službenih i odgovornih osoba u pravnim osobama', priopćila je udruga ovršitelja.

Tu je tužbu podnio član udruge ovršitelja Marko Lapaine prošlog četvrtka Općinskom sudu u Varaždinu.

Lapaine je objasnio Hini da je uložio velika sredstva u osiguranje uvjeta za dobivanje dozvole za rad, što uključuje zapošljavanje djelatnika, osiguranje prostora, tehničku opremljenost i fizičku zaštitu ali da zbog odgode primjene novog Zakona o ovršiteljima nije niti započeo raditi.

Tvrdi da je posao ovršitelja u većini europskih zemalja sasvim uobičajena stvar jer oni vode brigu o dužnicima i omogućavaju na najbezbolniji način podmirenje dugova. Napominje pritom da su u Europi odvojene službe odvjetnika koji zastupaju na sudu, bilježnika koji rješavaju nesporne svari i ovršitelja koji provode ovršne stvari države.

U Hrvatskoj se, međutim, tvrdi Lapaine, to pogrešno predstavlja javnosti zbog određenih lobija koji gube posao pa je na kraju odgođena primjena novog zakona.

Lapaine pritom tvrdi da je ministar pravosuđa Orsat Miljenić neistinito predstavio javnosti dopis potpredsjednice Europske komisije Viviane Reding kada je u svojim medijskim istupima rekao da je dobio suglasnost za svoj sustav ovrhe, prema kojem bi ovrhu provodili odvjetnici a manjim djelom bilježnici.

'Ovršitelji imaju prijevod dopisa koji govori sasvim nešto drugo, odnosno iz kojeg proizlazi da ministar nije dobio suglasnost kao i da se i dalje sumnja u njegove podatke koje je predstavio Komisiji', rekao je Lapaine.

U dopisu Miljeniću, čiju je presliku udruga dostavila medijima, Reding pozdravlja procjenu utjecaja reforme ovršnog sustava ali dodaje kako bi procjena trebala biti podržana opsežnim statističkim podacima o duljini ovršnih postupaka i broju ovršnih postupaka u tijeku.

Lapaine tvrdi da u dopisu ministra Europskoj komisiji toga nema i da je ministar prethodno Europskoj komisiji poslao nepotpune podatke o ovrsi u Hrvatskoj.

HUJO je u travnju prozvala Ministarstvo pravosuđa da laže hrvatskoj javnosti i Europskoj uniji kada, u korist svojih najava o ukidanju javnih ovršitelja, tvrdi da bi ta služba postupak ovrhe dodatno produžila i poskupila, a resornog ministra Orsata Miljenića prozvala je za sukob interesa, odnosno da javne ovršitelje želi ukinuti kako bi ovršne predmete i dalje radio i na njima zarađivao njegov odvjetnički ured.

Miljenić je kasnije odbacio prozivke javnih ovršitelja da je u vezi donošenja novog ovršnog zakona u sukobu interesa, istaknuvši kako on nema odvjetnički ured niti bilo kakav interes za ukidanjem javnih ovršitelja.

[scorpio57]

Sve po zakonuDrže ovrhe u ladici i onda ih šalju uz goleme kamate
Drže ovrhe u ladici i onda ih šalju uz goleme kamate

Predsjednica udruge za zaštitu potrošača Plavi val Erika Baranović Popović izvijestila je javnost o novom apsurdnom postupanju suda, ovog puta šibenskog, koji je jednog ženi poslao rješenje o naplati ovrhe koje je postalo pravomoćno davne 2001. godine.

Naime, Šibenčanka Tatjana Ljubičić je još 7. svibnja 2001. godine platila kompletan dug koji je imala prema VIP-u, te je skeniranu kopiju potvrde uplate poslala spomenutom operateru i njihovom odvjetniku.

No, 2005. joj je iz vedra neba stigao prijedlog za ovrhu na plaću u već plaćenom iznosu duga 2.910,18 kuna, plus zatezne kamate i iznos sudskih troškova. U zakonskom roku, do 26. rujna 2005., Ljubičić je napisala i poslala žalbu uz priložen dokaz uplate, te čekala odgovor. Bila je mirna do 12. rujna ove godine, kad joj je na vrata stiglo novo pismo.

Poslala žalbu, rješenje dobila sedam godina kasnije

"Dana 12. rujna 2012. godine, dakle punih sedam godina kasnije, Općinski sud u Šibeniku šalje mi rješenje kojim odbacuje moju žalbu datirano na 8. prosinca 2005. godine", prepričala je gospođa Ljubičić za ŠibenikIN. Dana 17. rujna 2012. ponovno je uložila žalbu.

"Ne razumijem zašto se pokušava ponovna naplata već plaćenog duga, iako sam priložila dokaz uplate... Nedopustivo je vršiti pritisak na mene da platim već plaćeno dugovanje, sudske troškove, kao i zatezne kamate za dug kojeg nema", kazala je ogorčena Šibenčanka.


Javni bilježnici nemaju rok u kojem moraju dostaviti ovrhu

I predsjednica Plavog vala Erika Baranović Popović je kazala da su ovakvi postupci nedopustivi, ali zakon očigledno dozvoljava javnim bilježnicima i odvjetnicima da ovrhe drže u ladici koliko god ih je volja.

"Isto je i s ovrhama koje idu od veljače 2006. preko javnih bilježnika. Ljudi su zatrpani ovrhama koje su ti bilježnici zaprimili baš u veljači 2006. godine, i od tada do sada ih držali u ladici da skupljaju troškove i kamate. Pitali smo Javnu bilježničku komoru temeljem čega godinama drže ovrhe, odgovorili su da nije propisan rok u kojem moraju ovrhu dostaviti ovršeniku. To znači da možemo 2050. očekivati ovrhe iz 2006. na jednu kunu glavnice i 100.000 kuna troškova i kamata! To sigurno nije smisao uređene pravne države", upozorila je Baranović Popović.

Danas.hr
20.09.2012.