Osnivačkoj skupštini Općinske organizacije Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) Gunja, koja je 15. u Vukovarsko-srijemskoj županiji, a 95. u Hrvatskoj sa 10.500 članova stranke koja djeluje 13 godina od mirne reintegracije, nazočio je dr. Vojislav Stanimirović, predsjednik SDSS-a. Stanimirović je na skupštini rekao da SDSS u Gunju ne dolaz da nekoga razdvaja, već da zbliži, te da bi bilo dobro da se osnuje i Manjinsko vijeće Srba koji su treći po broju stanovnika u općini.

*Kako je prihvaćena prije šest godina stvorena koalicija s HDZ-om i potpora Vladi među Srbima?
- Kada smo mi prihvatili jedan koalicijski odnos s vladajućom strukturom HDZ-a, to je bilo iznenađenje. S tri zastupnika u Saboru shvatili smo da ne možemo u opoziciji rješavati brojna otvorena teška pitanja koja naša zajednica ima. To možemo jedino s Vladom i njezinim izvršnim tijelima - ministarstvima. Iznenađenje tada, ali ne i sada.

Veliki iskorak

* Što ste vi za šest godina postigli?
- Za šest godina smo obnovili 17.500 kuća u kojima su živjeli Srbi. To je veliki iskorak. Realizirali smo zajedno s Vladom brojne infrastrukturne projekte, od cesta do vodovoda. Još uvijek radimo na povratu stanova i stanarskih prava. Od 23.000 stanova upitno je ostalo 10.000, i tu je riječ o ljudskim pravima. Tražimo rješenje za neisplaćene mirovine od 1991. do 1997., a riječ je o velikim sredstvima.
* Kako će se riješiti pitanje državljanstva?
- Neki su Srbi živjeli pet pa i 30 godina do 1991. u Hrvatskoj i ne mogu dobiti državljanstvo. S vladajućom garniturom ćemo riješiti ovaj slučaj izmjenom zakona.
* Zaposlenje je aktualna problematika u Hrvatskoj koje nisu pošteđeni ni Srbi?
- Ovdje ističem dva pristupa. U istočnoj Hrvatskoj, ako govorimo ovdje gdje se nalazimo, mi smo u procesu mirne reintegracije uspjeli napraviti veliki iskorak u ove dvije županije u smislu da smo jedan broj ljudi koji su reintegrirani zadržali na radnim mjestima. Ako pogledate sada istočnu Hrvatsku, imate približno 800 osoba srpske nacionalnosti koje rade u vrtićima, osnovnim i srednjim školama. U policiji imamo oko 400, u Bolnici Vukovar približno 110 Srba, u pravosuđu također. Proporcionalnu zastupljenost koja je na nivou županija mi pokušavamo preslikati u državne institucije. Imamo potpredsjednika Vlade, tri saborska zastupnika, 20 dužnosnika u ministarstvima, pet dožupana, u 15 općina samostalnu vlast i 230 vijećnika. Velik je to iskorak za samo šest godina.

Teško bez gospodarske obnove

* Ima li još potreba?
- Potreba ima u nekim krajevima gdje ljudi ne rade. No bez gospodarske obnove teško se može očekivati neka ozbiljnija zaposlenost za većinski narod, a onda je i za manjinski još teže. Nadamo se da će u nekom idućem razdoblju doći bolji dani. Sad su godine recesije koja je zahvatila i Republiku Hrvatsku. No očekujemo da će u tom novom razdoblju i vremenu ulaska Hrvatske u EU doći novi investitori i da će biti osigurana radna mjesta za sve one koji tu budu i koji budu spremni raditi.

* Posebno ste naglašavali da je veliki broj Srba na popisu osumnjičenih za ratne zločine?
- Da, na popisu osumnjičenih ili osuđenih za ratne zločine je bilo 3.800 osoba. To je nerealna i napuhana brojka. Ove brojke govore da je postojala zla namjera kad su ti popisi pravljeni. To je bilo zastrašivanje. Sada se obavila revizija tih popisa, na žalost ima još oko 800 ljudi koji su osumnjičeni za ratne zločine, što mislim da također nisu realni brojevi. Mi mislimo da svi oni koji su počinili bilo kakav ratni zločin, s obzirom na to da on ne zastarijeva, moraju dočekati pravdu i biti za to osuđeni. Tu brojku sigurno treba revidirati, ali ne treba nikoga tko je počinio zločin amnestirati.
Shvatili smo da ne možemo u opoziciji rješavati brojna teška pitanja koja naša zajednica ima. To možemo jedino s Vladom i njezinim izvršnim tijelima.
Tražimo i rješenje za neisplaćene mirovine od 1991. do 1997., a riječ je o velikim sredstvima.

www.glas-slavonije.hr

Pisanje komentara je dostupno samo registriranim korisnicima.

Komentari (1)